Dva dana nakon zatvaranja doslo je vrijeme da se ponesto napise o sedmom CRS-u, međunarodnom festivalu stripa u organizaciji Radija 101.
Sedmi je CRS bio izuzetno dobro posjećen, sto velikim dijelom možemo zahvaliti gostovanju velikog talijanskog majstora, crtača Galliena Ferrija i scenarista i urednika Morena Burattinija. Gosti ovogodisnjeg CRS-a rade na 'Zagoru', a valja naglasiti da je Ferri tom strip junaku dao lik kakav ovaj nosi već 40 godina.
Osim izložbi 'Zagora', Ferrijevih radova, radova Esada T. Ribića i natječajne izložbe posjetitelji su na ovom CRS-u mogli sudje-lovati na radionicama, gledati projekcije turskog Komandanta Marka i talijanskog animiranog Alan Forda. Također, prikazali smo i Spider-mana 2, X-mene 2, Punishera i Garfielda . Osim toga, bilo je promocija strip izdanja, predavanja, standova sa stripovima, crtanja i potpisivanja za publiku itd.
Galerija SC, Klub SC, predvorje Kina i Kino SC tri su dana 'živjeli' sa stripovima i ugostili velik broj ljubitelja te umjetnosti.

Na projekcijama Komandanta Marka , Alana Forda i na predavanju glavnih gostiju tražilo se mjesto vise; sto je znak da u Hrvatskoj postoji velik interes za strip i njegove autore.
Na leda organizatora sad je stavljen teret i odgovornost da sljedeci CRS bude jos bolji, posjećeniji i zanimljiviji.
Kad se prasina malo slegne, počet ćemo s planovima za sljedeću godinu: koga pozvati, kamo s festivalom i kako to sve platiti...
U nedjelju 28. studenog u Klubu SC podijelili smo nagrade laureatima (Aleksandru Opačiću, Alemu Ćurinu i Sonji Gasperov u kategoriji odraslih te Klari i Hani Sostarić i Bartulu Gasperovu u kategoriji Mladi lav), svi se skupa izljubili i poslikavali i zatvorili festival.
Nakon zatvaranja, uz sav umor i pojedene živce, osjećamo zadovoljstvo sto je CRS uspio okupiti velik broj ljubitelja stripa, sto se na standovima trgovalo, a u CRS kinu smijalo.
Ako CRS nastavi rasti i razvijati se, osmi će festival biti nesto čemu se valja veseliti.

U kategoriji odraslih pobjednici su redom:

1. nagrada, Aleksandar Opačić iz Obrenovca, Srbija i Crna Gora - 150 Eura
2. nagrada, Alem Ćurin iz Splita, Hrvatska - 100 Eura
3. nagrada, Sonja Gašperov iz Splita, Hrvatska - 75 Eura

U kategoriji Mladi lav (mlađi od 15 godina) tri jednako vrijedne prve nagrade, poklon pakete domaćih strip nakladnika i filmskih distributera:
Hana Šoštarić iz Zagreba, 14 godina
Bartul Gašperov iz Splita, 9 godina
Klara Šoštarić iz Zagreba, 6 godina

... jedan je od najvećih crtača u povijesti talijanskog stripa. Rođen je u Genovi 21.3.1929., gdje provodi djetinjstvo i mladost. Vrlo rano razvija ljubav prema stripovima i postaje njihov strastveni čitatelj. Na njega ponajprije utječu veliki američki autori Alex Raymond (Flash Gordon), Ray Moore (Phantom) i Harold Foster (Tarzan). Nakon diplome, nekoliko godina radi u struci kao geometar; želi se, međutim, okušati i kao crtač stripova, te se 1948. godine javlja na natječaj kojeg raspisuje "Comics Production" izdavača i scenarista Giovannija De Lea iz Genove. Odmah biva primljen i tu upoznaje Merlija, talentiranog crtača koji ga uči osnovama i tehnici crtanja stripa.

U suradnji s De Leom 1949. realizira svog prvog junaka, na-zvanog Il Fantasma Verde (Zelena Sablast), za kojeg crta i na-slovnice. U tom razdoblju još uvijek radi kao geometar, a želeći ostati anoniman svoje radove potpisuje pseudonimom Fergal. Nakon 10 se brojeva Il Fantasma Verde gasi, a Ferri počinje raditi na klasičnom westernu Piuma Rossa (Crveno Pero), za čijih 6 brojeva crta i naslovnice. Iste godine stvara i nekoliko epizoda Fantaxa, "noir" junaka uvezenog iz Francuske. Kako se Fantax ubrzo gasi, De Leo 1951. stvara Maskara, talijansku verziju Fantaxa, za kojeg Ferri crta 12 brojeva, uključujući i naslovnice. Sve više razvija i usavršava svoj stil, dokazujući nesumnjive ilustratorske kvalitete.

Između 1949. i 1950. Ferri crta naslovnice za još dvije serije uvezene iz Francuske - Big Bill Le Casseur (Veliki Bill Razbijač, čiji jedan broj i crta) te Robin Hood. Radi i naslovnice za dida-ktičke revije za djecu te za ljubavne, avanturističke i krimina-lističke romane, a bavi se i crtanjem reklama, što će biti presu-dno za njegovo formiranje kao crtača naslovnica. U tom peri-odu sve više grafički sazrijeva te u potpunosti pokazuje svoj veliki talent.

1953. godine, također na tekstove De Lea, kreira lik Thunder Jacka (daje mu svoje crte lica, što će kasnije napraviti i sa svojim najpopularnijim likom, Zagorom), te crta jednu epizodu. Thunder Jack se istovremeno objavljuje u Italiji i u Francuskoj. U Italiji se ubrzo gasi, dok u Francuskoj doživljava veliki uspjeh. Ferri prekida suradnju s De Leom i nastavlja crtati Thunder Jacka za Francuza Pierrea Mouchotta. Za njegovu izdavačku kuću stvara i nekoliko western serijala (uključujući i naslovni-ce) - Tom Tom, Kid Colorado te Jim Puma (za kojeg i piše, čime debitira kao scenarist).

Ohrabren uspjesima u Italiji i Francuskoj shvaća da su stripovi ono čime se isključivo želi baviti te, unatoč očevu protivljenju, definitivno napušta posao geometra. Od 1953. do 1959. godine radi za francusko tržište, no održava kontakte i s talijanskim izdavačima, te sredinom pedesetih godina za Il Vittorioso crta epizode dvaju junaka - Jollya i Capitana Waltera. Po završetku rada za francusko tržište, ženi se i seli u Recco (pokraj Genove), gdje i danas živi i radi.

1960. je ključna godina Ferrijeve karijere - odlučan ubuduće raditi isključivo za talijansko tržište, dolazi u izdavačku kuću Araldo i predstavlja svoje radove Sergiu Bonelliju, mladom izdavaču koji pod pseudonimom Guido Nolitta piše i scenarije. Ne želeći propustiti priliku da radi s takvim crtačem, Bonelli ga prima u današnji Sergio Bonelli Editore. Iduće godine, kao plod njihove suradnje, nastaje Zagor, lik koji će polučiti nevjerojatan (i neočekivan) uspjeh i kome je Ferri likovni tvorac, glavni crtač te autor svih naslovnica.

Od 1961., kada je izašao prvi strip o Zagoru, Ferri je ostao vjeran Duhu sa sjekirom, za kojeg je nacrtao tisuće i tisuće tabli te više od 750 naslovnica. Samo je triput od tada "posudio" svoje crtačko umijeće drugim junacima - 1961. je nacrtao dvije epizode junaka zvanog Giubba Rossa (Crveni šinjel), 1975. je realizirao prvu epizodu novog Nolittinog junaka Mister Noa (za kojeg je u sljedećih deset godina nacrtao i prvih 115 naslov-nica), a između 1998. i 2000. je nacrtao i tri naslovnice speci-jalnih brojeva Komandanta Marka.

Brojne su izložbe posvećene Ferriju i njegovom Zagoru. Najznačajnije su svakako one u Sestri Levanteu 1983. te u Genovi 1999. Od ostalih valja spomenuti i Recco, Luccu, Lugano, Firenzu, Rim, Milano, Napoli, Prato te Ragusu. Među brojnim nagradama vrijedi izdvojiti regionalnu nagradu za naj-boljeg crtača stripa Ligurije (1984.), nagradu "Hugo Pratt"   (Lucca, 1995.) te nagradu "Fumo di China" za životno djelo. Iako ima 75 godina, Ferri je i dalje jedan od najproduktivnijih talijanskih crtača, sa zadivljujućim ritmom od 25 mjesečnih stranica i 16 naslovnica godišnje.

Damir Zovko

... jedan je od vodećih scenarista i kritičara talijanskog stripa. Rođen je 7.9.1962. u gradiću San Marcello Pistoiese, no vrlo se brzo s obitelji seli u okolicu Firenze. Od najranijeg djetinjstva veliki je zaljubljenik u stripove, a Nolittin Zagor velik je utjecaj na tog budućeg autora. U svijet stripa ulazi pišući za časopise Il Fumetto, Exploit Comics i Comix. 1985. pokreće fanzin Collezionare, na čijim stranicama stvara svoj prvi lik, nazvan Battista il Collezionista (Sakupljač Battista). Jedan je od osni-vača magazina Dime Press (1992.), koji se bavio produkcijom izdavačke kuće Bonelli. Profesionalni scenarist postaje 1990. na stranicama revije Mostri, gdje piše mini-seriju priča smje-štenih u srednji vijek. Iste godine piše i scenarije za Intrepido, Lupo Alberto i Cattivik.

Želeći pisati scenarije za Zagora, svoj najdraži lik, šalje svoje radove u Sergio Bonelli Editore te biva primljen kao scenarist Zagorovih priča i Chicovih specijalnih brojeva. U svibnju mu 1991. izlaze prvi radovi. Sve više razvija svoj stil te, uz Maura Bosellija, od 1994. godine obnavlja i osuvremenjuje Zagorove epizode. Time konačno izvodi taj serijal iz krize u koju je zapao krajem 80-ih godina. Trenutačno je glavni pisac serije te sce-narist koji je - nakon Guida Nolitte, Zagorova tvorca - napisao najviše objavljenih Zagorovih priča. Radi i kao urednik: do da-nas je napisao više od 40 Zagorovih priča te 16 Chicovih spe-cijala, a autor je i triju specijalnih brojeva Komandanta Marka. Koautor je i nekih od najznačajnijih knjiga o Zagoru - Collezi-onare speciale Zagor (1990.), Zagor (1992.), te Gallieno Ferri, quarant'anni con Zagor (1999.)

U svojoj je karijeri napisao brojne članke za najvažnije specijali-zirane strip-časopise, objavio razne knjige koje se bave strip-kritikom te brojne stručne eseje i predgovore knjigama. Organizirao je više strip-izložbi širom Italije, od kojih je možda najvažnija ona povodom 30 godina izlaženja Zagora (Firenza, 1992.).

Za svoj scenaristički rad dobiva 1995. dvije prestižne nagrade: "ANAFI" te "Fumo di China" (kao najbolji autor humorističnih scenarija). Tijekom prošlogodišnje izložbe u Lucci dodijeljena mu je nagrada "Gran Guinigi" za najboljeg scenarista u 2003. godini. Svoje brojne aktivnosti dopunjuje i predavanjima o jeziku i povijesti stripa, a vodi i tečajeve pisanja scenarija koji se održavaju po cijeloj Italiji. Piše i za kazalište.

Damir Zovko

Ferri & Burattini